Most Golden Gate – San Francisco – koje je imao probleme

Za prvi most iz te serije odabrao sam Golden Gate, jer vjerovatno malo tko nije čuo za njega. Opet,  to je most koji po  tehničkoj izvedivosti (ali manji i skromniji po voznim trakama) bi možda odgovarao našem Pašman – Ričul mostu.

Golden Gate je dugačak 2.737 metara, a naša Zlatna vrata bi bila barem 1.000 metara manja. Most bi sam po sebi postao atrakcija za otoke i turizam!

Tadašnji San Francisco 1920.g imao je malo više od pola milijuna stanovnika i veliku američku ekonomsku krizu za vratom.

Most se  gradio četiri godine, od siječnja 1933. i do puštanja  u promet u travnju 1937.g.

Interesantno je da je sama gradnja trajala tri puta kraće nego političko-papirnata priprema. Rekli bi,  skoro isto kao kod nas, papiri oko 12 godina.

TKO JE BIO PROTIV GOLDEN GATE MOSTA?

Ekolozi -zar je to onda postojalo :), 170 brodara koji su vozili na toj liniji i određene Udruge i političari.

Kada je ing. J.Strauss napravio sadašnji dizajn mosta 1921. prvo su se javili ekolozi ( Esthetes ) i izrazili  zabrinuti da će most  pokvariti prirodnu ljepotu San Francisco-a,  svjetske poznate luke i uništiti Sausalito. Investitori nisu imali novaca i pokrenuli su kampanju kod građana da upišu obveznice i tražili pomoć Američke banke.

Veliku galamu protiv obveznica i mosta je podigla Pacific American Parobrod udruga koja je  navela da će most biti opasnost za plovidbu, te da će to biti hendikep za brodarstvo, da će most spriječiti ulazak velikih  svjetskih brodova  u San Francisco luku i da je most ozbiljna navigacijska prijetnja.

Čak je bilo i podmetanja protiv mosta da bi neprijateljska flota mogla srušiti most i zatvoriti zaljev za sve brodove.

Dalje se je tvrdilo da je cijeli projekt prijevara i da se samo želi ukrasti novac građanima, te da će samo budale kupiti obveznice, a da će  porezni obveznici na kraju  trpjeti i morati nastaviti plaćati za financiranje fijaska.

TKO JE BIO ZA MOST?

Sindikati, građani, turistički djelatnici i trgovci.

Redwood Empire Udruga promovira turizam u sjevernoj Kaliforniji.

Kalifornijske državne automobilske udruge znale su da će most potaknuti prodaju automobila.

San Francisco komora se složila da će most  riješiti probleme nezaposlenosti.

Pokrenut je i referendum za gradnju mosta. Nakon glasovanja, bilo je jasno da su ljudi vjerovali u viziju  J. Strausso-a  - 145.057 glasova ZA i 46.954 protiv mosta.

Procjenjuju se troškovi izgradnje  mosta na  oko 27 milijuna dolara. Na temelju toga, Upravni odbor Distrikta zaključio je  da će sredstva od  35 milijuna dolara obveznica biti dovoljno da zadovolji ovaj građevinski pothvat, te da će osigurati dovoljno novca za administraciju, inženjering i druge financijske troškove.

Oporba organizira  razne mjere protiv Golden Gate mosta i obveznica, a sastavljena od poslovnih ljudi, stručnjaka i poreznika  koji su bili uvjereni da most nije moguće sagraditi. Rasprave su bile na raznim mjestima, radilo se naširoko protiv mosta, članovi Općinskih  odbora su podvrgnuti stalnoj kampanji čiji je cilj bio narušiti njihovu vjerodostojnost.

Članci u lokalnim i istočnim novinama su širili priču u cijeloj zemlji do javnosti  općenito vjeruju da se ne može graditi most i da neće biti izgrađen.

Kada je  ovaj veličanstven most napravljen i pušten u promet, zasjenio je na kraju sve priče, probleme i jednostavno sve obasjao svojom veličinom i ljepotom.

Danas dnevno tim mostom prođe oko 110.000 vozila koji plaćaju za prolaz 4$-7$.

Kako bi danas San Francisco izgledao bez svog simbola - Golden Gate-a?

 

Glavni izvor: Golden Gate org.

Most pozitivno utječe na broj stanovnika i broj turista

Meni osobno, od svih tih građevina, most je nekako najelegantniji i najljepši. Most zna biti skup, ali većinom je umjetničko djelo.

Mnogi gradovi, otoci i poluotoci imaju svoje mostove na razglednicama i turisti dolaze samo zbog njih. Mostovi  su sami po sebi postali turistička atrakcija.

Budući da slika govori tisuću riječi,  krivulje na početku ovog članka  vrlo jasno pokazuje što se je desilo sa stanovništvom nakon izgradnje Krčkog mosta 1980.g. Državni zavod za statistiku

Otoci koji imaju most Krk, Pag, Vir ili Čiovo u statističkim podacima neprestano pokazuju porast stanovništva i  broj noćenja turista.



Realno, otoku Pagu je vjerovatno dosta pomoglo razvikano Zrće i dosta popunilo broj noćenja.

Turistički uspoređujući prvih 10 otoka po broju noćenja uvjerljivo vodi otok Krk s 3,9 milijuna noćenja, a iza njega otok Pag s 2,2 milijuna noćenja. Otok Krk ima 19.000 ljudi, a drugi otok po broju noćenja, Pag  ima oko 9.000 stanovnika, manje nego otoci Ugljan i Pašman koji zajedno imaju oko 10.000 stanovnika.



Krčkim mostom u prvih dvadeset godina od otvaranja prošlo je 27.200.000 vozila odnosno 3726 vozila dnevno, tj. u zimskim mjesecima manje, a u top ljetnim danima i do 28.000 vozila.

Prosječni dnevni ljetni prolaz Krčkim mostom u 2014.g je preko 19.000 vozila. izvor : HAC

Trenutno je promet vozila na Ugljan i Pašman oko 360.000 vozila godišnje (vozila u dolasku i odlasku), a  s gradnjom mosta  realno je očekivati da će ta ista vozila ( koja su se do sada oprezno odmjeravala kada će preći na kopno i obratno) ,  sada sa čvrstom vezom,  kretati će se slobodnije i jeftinije. Novom jeftinijom 24 satnom vezom s kopnom sigurno bi se moglo očekivati znatno povećanje prometa, te porastom tokom godina i na 400.000 vozila godišnje u jednom smjeru , tj.  na  30% prometa Krčkog mosta s tendencijom stalnog rasta.

Naplatom mostarine, koja bi bila sigurno više nego duplo jeftinija od sadašnje pomorske veze koje imaju Ugljan i Pašman, most bi bez problema bio profitabilan kao i Krčki.