utorak, 7. srpnja 2015.
Stalna, 24 satna veza s kopnom je isplativa investicija
Zračna luka i most, koncesije koje možda nisu usporedive, ali i jedno i drugo može u koncesiju. Jedna donosi veću isplativost, druga bržu. Jedna traži većeg investitora, druga malo manjeg. Obje mogu poslovati s dobiti. Na kraju svi možemo biti na dobitku.
Zračna luka Zagreb predana je koncesionaru na 30 godina. Koncesionar već ulaže i uložit će oko 300 mil. € u izgradnju novog terminala, a sama izgradnja će trajati oko 3 godine.
Trenutno kroz Zračnu luku Zagreb prođe godišnje oko 2,5 mil. putnika. Koncesionar očekuje tokom godina rast broja putnika. Kompletan Ugovor o koncesiji
Krčkim mostom 2013.g je prosječno dnevno prošlo 4.796 vozila, zimi manje, a ljeti dnevno prođe 9.670 vozila. Godine 2013. ukupno je mostom prošlo 1,75 mil. vozila u jednom smjeru, a samo dolazak na otok se naplaćuje.
Cijena prelaska osobnog vozila je 35 kuna ili oko 4,6 €, odnosno 57% vozila koja prođu Krčkim mostom su osobna vozila koja plaćaju punu cijenu prolaska.
Vozila druge skupine ima oko 7% i oni plaćaju mostarinu 6 €.
Oko 30% vozila koja su prošla mostom su oslobođena plaćanja ili plaćaju djelomičnu cijenu mostarine. Ovih 30% vozila su uglavnom otočani koji više puta dnevno ili tjedno prelaze most. Otočani su oslobođeni plaćanja mostarine temeljem ovog propisa
Izvor Hrvatske ceste
Od izgradnje Krčkog mosta 1980.g do 2010.g vidimo u donjoj tablici kako se promet vozila kroz godine povećava.
Karta za osobni automobila, trajektom iz Preka s troje putnika u ljetnim mjesecima je oko 20 €.
Ukupan promet vozila otoka Ugljan i Pašman godišnje je oko 360.000 vozila, uglavnom osobnih, ali i kombi vozila, osobnih vozila s plovilima, kamionima.
Automatskim prelaskom na 24 satnu čvrstu vezu s kopnom promet vozila na Ugljanu i Pašmanu bi se povećao, a ako rast prometa Krčkog mosta kroz godine preslikamo na budući most onda se može isto očekivati barem dvostruko veći godišnji promet vozila.
Prednost 24 satne veze s kopnom je i u tome da se dolazak ili odlazak vozila ne primjećuje kao kad stigne trajekt pa odjednom iskrca preko 100 vozila u luku.
Ako oko 400.000 vozila svih kategorija, radi godišnji promet mostom ili tunelom na otoke, prosječnom cijenom od recimo 10 € i čak slabijom tendencijom rasta prometa od Krčkog mosta, možemo dobiti grubi izračun povrata investicije izgradnje čvrste veze s kopnom.
Sada kada se vratim na početak ovog članka, izgleda da je svakako isplativost mosta ispod 30 godina, a investicija gradnje barem duplo manja.
Osim gledanja isplativosti samo kroz prizmu novca, tu je i život otočana, zaustavljanje iseljavanja, povećanje investicija na otocima, lagodniji i jeftiniji život, a sve to nosi 24 satna veza s kopnom.
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
ohoho, počelo je, počelo...mrakač :)
OdgovoriIzbrišiDobro rečeno i konačno konkretno i na temu.
OdgovoriIzbrišiSlažem se iako ne do kraja, ali svakako pogađaš
desetku.
Je, pogađam ja u sridi, ali ima li kakve koristi od svega toga?! to je nagradno pitanje!
OdgovoriIzbriši