Stalna, 24 satna veza s kopnom je isplativa investicija

Zračna luka i most, koncesije koje možda nisu usporedive, ali i jedno i drugo može u koncesiju. Jedna  donosi veću isplativost, druga bržu. Jedna traži većeg investitora, druga malo manjeg. Obje mogu poslovati s dobiti. Na kraju svi možemo biti na dobitku.

Zračna luka Zagreb predana je koncesionaru na 30 godina. Koncesionar već  ulaže i uložit će oko 300 mil. € u izgradnju novog terminala, a sama izgradnja će trajati oko 3 godine.

Trenutno kroz Zračnu luku Zagreb prođe godišnje oko 2,5 mil. putnika. Koncesionar očekuje tokom godina rast broja putnika. Kompletan Ugovor o koncesiji

Krčkim mostom 2013.g je prosječno dnevno prošlo 4.796 vozila, zimi manje, a ljeti dnevno prođe 9.670 vozila. Godine 2013. ukupno je mostom prošlo 1,75 mil. vozila u jednom smjeru, a samo  dolazak na otok  se naplaćuje.

Cijena prelaska osobnog vozila  je 35 kuna ili oko 4,6 €, odnosno 57%   vozila koja prođu Krčkim mostom su osobna vozila koja plaćaju punu cijenu prolaska.

Vozila druge skupine ima oko 7% i oni plaćaju mostarinu 6 €.

Oko 30% vozila koja su prošla mostom su oslobođena plaćanja ili plaćaju djelomičnu cijenu mostarine. Ovih 30% vozila su uglavnom otočani koji više puta dnevno ili tjedno prelaze most. Otočani su oslobođeni plaćanja mostarine temeljem ovog propisa



Izvor Hrvatske ceste

Od izgradnje Krčkog mosta 1980.g do 2010.g  vidimo u donjoj  tablici  kako se promet vozila kroz godine  povećava.



Karta za osobni automobila, trajektom iz Preka s troje putnika u ljetnim mjesecima je oko 20 €.

Ukupan promet  vozila otoka Ugljan i Pašman godišnje je oko 360.000 vozila, uglavnom osobnih, ali i kombi vozila, osobnih vozila s plovilima, kamionima.

Automatskim prelaskom na 24 satnu čvrstu vezu s kopnom promet vozila na Ugljanu i Pašmanu bi se povećao, a ako rast prometa Krčkog mosta kroz godine preslikamo na budući  most onda se može isto očekivati barem dvostruko veći  godišnji promet vozila.

Prednost 24 satne veze s kopnom je i u tome da se dolazak ili odlazak vozila ne primjećuje kao kad stigne trajekt pa odjednom iskrca preko 100 vozila u luku.

Ako oko 400.000 vozila svih kategorija, radi godišnji promet  mostom ili tunelom na otoke, prosječnom cijenom od recimo 10 € i čak slabijom tendencijom rasta prometa od Krčkog mosta, možemo dobiti grubi izračun povrata investicije izgradnje čvrste veze s kopnom.

Sada kada se vratim na početak ovog članka,  izgleda da je svakako isplativost mosta ispod 30 godina, a investicija gradnje barem duplo manja.

Osim gledanja isplativosti samo kroz prizmu novca, tu je i život otočana, zaustavljanje iseljavanja, povećanje investicija na otocima, lagodniji i jeftiniji život,  a sve to nosi 24 satna veza s kopnom.